Umirovljeni vojnik i branitelj: Trebao bih imati 30 posto nižu mirovinu zbog rada na pola radnog vremena

O tome je uz predstavnike Stranke umirovljenika (SU) na spomenutoj pressici govorio i Osječanin Dario Nađ. On je 2014. godine umirovljen kao djelatna vojna osoba, a od 2019. radi na pola radnog vremena i već godinama nailazi na zid nastojeći da mu i taj radni staž bude priznat kako bi mu mirovina bila veća. No ispada da mu po tom izračunu mirovina treba biti manja čak za 20 do 30 posto.

Nađ nam je u razgovoru iznio razloge koje, kako kaže, ni sam ne shvaća iako su po zakonu, a zbog kojih bi s priznavanjem novog radnog staža imao manju mirovinu.

Otišao u mirovinu po posebnim propisima

Budući da je bio djelatna vojna osoba, instruktor za protuoklop u Hrvatskoj vojsci, u starosnu mirovinu otišao je - on kaže da je "spakiran" jer je sa svojih tadašnjih 45 godina još mogao raditi - u skladu s člankom 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. U tom članku stoji da "na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost, o prestanku službe zbog potreba službe osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 godina mirovinskog staža na dužnostima, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem".

Kada je nekoliko godina kasnije umirovljenicima bio omogućen rad na pola radnog vremena, Nađ se osjećao dovoljno zdravim i sposobnim za to.

"Vozio sam najprije kao dostavljač za jedan restoran, a kasnije za platforme za dostavu, preko agregatora, na pola radnog vremena. Kada sam 2021. skupio godinu dana staža radeći već dvije godine na pola radnog vremena, otišao sam u Zavod za mirovinsko osiguranje da vidim kako ide s upisom tog radnog staža nadajući se da će mi mirovina biti malo veća. No tamo su mi rekli da ta mogućnost ne postoji jer sam u mirovinu otišao po posebnim propisima te da bi mi novim izračunom mirovine prema općim propisima mirovina bila čak manja nego što je", kazao nam je Nađ.

Dobit će manje i na 13. mirovini

Budući da je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, Nađ se obratio Ministarstvu branitelja, uredu u Osijeku, gdje mu, kaže, nisu mogli pomoći jer u mirovinu nije otišao po Zakonu o hrvatskim braniteljima, nego kao djelatna vojna osoba.

"Potom sam se obratio Ministarstvu rada, no tamo su mi rekli da rade sukladno važećem zakonu koji je na snazi. Pisao sam i nekim političkim strankama. Jedino su mi odgovorili iz Možemo!, ali općenito, predlažući da s ljudima koji imaju sličan problem pokušam osnovati udrugu i na taj način vršim pritisak na vladajuće", dodao je.

Nađ nam govori da će biti oštećen i kada se bude izračunavala 13. mirovina koju će umirovljenici uskoro početi dobivati.

"Već šest godina radim na pola radnog vremena, skupio sam tri godine staža i ponovno ću ostati uskraćen samo zato jer sam odlučio raditi nakon odlaska u mirovinu prema posebnim propisima. Znam da je sve to po zakonima, ali ti zakoni nisu prilagođeni ni uvjetima ni trenutnim okolnostima, a ni zakonu po kojemu sam otišao u mirovinu kada umirovljenicima još nije bio omogućen rad na pola radnog vremena."

"Mirovina bi mi pala sa 700 na 550 eura"

Kada bi mu mirovinu izračunali prema općim propisima i uračunali dosadašnje tri godine staža na pola radnog vremena, Nađ kaže da bi bila 20 do 30 posto niža.

"Sa sadašnjih 700 pala bi na nekih 550 eura. Ako i je po zakonu, apsurdno je. Vlada promovira duži ostanak u svijetu rada, a s druge strane to ne čini jednako za sve. Ja i meni slični nekako smo ispali iz tog vlaka. Za izračun mirovina u obzir se uzimaju samo radničke mirovine po općim propisima, a u Ministarstvu rada očito ne shvaćaju u čemu je problem", kaže.

Nađ je u vojsci bio 22 godine, a civilnog staža ima tek godinu i pol. U mirovinu je otišao s ukupno 33 godine radnog staža. Nije dobio ni braniteljski dodatak.

"U mirovinu su me poslali kada sam imao 45 godina, a mogao sam raditi još barem do svoje 55. godine. Mogao sam otići s punim stažom u mirovinu, nedostajalo mi je oko sedam godina. Imao bih i puno veću mirovinu. Na prvom rješenju su mi skinuli osam posto mirovine jer mi je nedostajalo tih sedam godina do punog radnog staža", objašnjava.

To je bio jedan od razloga zašto je odlučio raditi na pola radnog vremena kada se ukazala mogućnost za to. Kao drugi razlog navodi to što nije želio besposleno sjediti za šankom.

Nema 'famoznu' braniteljsku mirovinu

"Nakon usklađenja, mirovina mi je sada nešto viša od 700 eura. Ja i meni slični nemamo one famozne braniteljske mirovine od 1.500 ili 2.000 eura o kojima se priča. Da sam kao pripadnik HV-a išao u neku mirovinu misiju, u Afganistan ili Siriju recimo, to bi mi podebljalo mirovinu, imao bih između 2.000 i 3.000 eura. Međutim, nas instruktora za protuoklop bilo je svega petnaestak u Hrvatskoj i nisu nas puštali u te misije jer smo bili potrebni ovdje. Ispada da ta jedna mirnodopska misija vrijedi više od sudjelovanja u ratu", kaže.

Od posla dostavljača koji radi na pola radnog vremena uspije zaraditi još pola iznosa svoje mirovine.

"Moja plaća na pola radog vremena je 358 eura plus napojnice koje dobijem. Zadovoljan sam s time jer uspijem platiti režije tako da mi ostane čista mirovina. No uskoro me čeka jedna operacija i pitanje je hoću li se i dalje moći baviti tim poslom. Vjerojatno ću na godinu dana, a možda čak i trajno ostati bez tog prihoda", kaže.